Šta je zapravo bol u donjem delu leđa – lumbalni sindrom?
Bol u donjem delu leđa je jedan od najčešćih problema sa kojima se suočava najveći deo svetske populacije. Nije svaki bol u donjem delu leđa polsedica lumbalnog sindroma. Da najpre definišemo šta znači sindrom: sindrom je skup simptoma koji čine jedno oboljenje ili bolest, a sam simptom znači znak (ukočenost, bol, nelagoda, zategnutost, povećanje temperature tela ili lokalno povećanje temperature itd). E, sad, bol ili nelagodnost iu donjem delu leđa, može se javiti iznenada ili se javljati postepeno, i to znatno utiče na naše svakodnevne aktivnosti kao što su sedenje, stajanje, ležanje itd.
Stavi nešto tipa: Nemojte čekati da vas bol u leđima ograničava. Pravovremena dijagnostika i terapija daju najbolje rezultate. Zakažite vaš termin već danas CTA dugme-
Anatomija donjeg dela leđa!
Donji deo leđa (slabinski/lumbalni) čini 5 pršljenova koji se obeležavaju slovima L1 do L5 i oni služe da „nose“najveći deo tereta našeg tela. U sklopu celog kičmenog stuba (uz neke izuzetke vratnih pršljenova i trtične kosti) a između svakog pršljena, nalaze se diskovi tj mekani „jastučići“ koji nam služe, pre svega kako bi napravili distancu između dva pršljena, ali i imaju ulogu da omoguće pokrete kičmenog stuba kao i da amortizuju udare koje kičmeni pršljenovi trpe na primer prilikom bavljenja sportskim aktivnostima i aktivnostima dnevnog života. Pršljenovi su povezani između sebe i odreženim ligamentima između svakog pršljena a njihovu stabilizaciju omogućavaju i okolni mišići.

Kako i zašto se javlja bol u donjem delu leđa?
Bol u leđima oseti 60-80% ljudi bar jednom u tpokui života i kao takav najčešći je uzrok odsustvovanja sa posla. U današnje vreme sve češće pogađa mlade osobe koje dugo borave za kompjuterom i zbog manjka sportskih aktivnosti (bankari, IT stručnjaci, knjigovođe, radnici u pogonima…). Do bola u donjem delu leđa mođe doći usled preopterečenja okolnih mišića, prilikom propadanja pomenutih diskova (starenjem, povrede), prilikom pritiska na određeni nerv koji prolazi u blizini (može biti pritisnut od strane diska ukoliko je on pomeren van svog normalnog položaja ili usled grča u okolnom mišiću) kao i usled naglih pokreta i preopterećenja (vežbači u teretani).
Kakav bol može biti?
U medicini bol možemo podeliti na akutni bol, subakutni bol i hroničan bol. Pod akutnim bolom se podrazumeva onaj bol koji traje najdalje do 4 nedelje. Nastaje kao snažan, iznenadan bol i dovodi do ukočenosti. Subakutni bol traje od 4 do 8 nedelje i kao takav bol je manje prirode ali i dalje je prisutan dok se pod hroničnim bolom podrazumeva bol koji traje duže od 3 meseca, vraća se i utiče na naš kvalitet života u velikoj meri. Širenje bola kroz zadnjicu, duž noge i sve do stopala (tzv išijalgija) se dešava kada dođe do pritiska na nerv ili usled iritacije nerva u samom korenu koji izlazi iz kičmenog stuba. Takav bol se najčešće opisuje kao neko strujanje, peckanje, žarenje, trnjenje ili se javlja u vidu slabosti mišića noge. Širenje bola niz nogu je signal da problem nije samo mišićni već da postoji prisutna i nervna komponenta što zahteva ozbiljniji pristup u terapiji.
Koji su stadijumi oštećenja diska ili pršljenova?
Kada govorimo o oštećenjima samog diska, razlikujemo određena oštećenja i upotrebljavamo različite termine s obzirom na simptome koje imamo:
-
- Bulging diska: podrazumeva kada u sklopu diska postoji malo ispupčenje ali disk sam po sebi nije pukao i strukture mu nisu oštećene. Može proći i bez postojanja tegoba i predstavlja tek prvi stepen u oštećenju diska;
-
- Protruzija diska: se dešava kada je disk u potpunosti očuvan ali se on pomera van pršljenskog tela u određenu stranu i pritiska određene strukture i može izazvati bol koji se širi niz nogu;
-
- Ekstruzija/hernijacija diska: podrazumeva da je anatomija diska narušena time što je spoljašnji prsten diskusa pukao, njegov sadržaj izlazi napolje i vrši pritisak na određene strukture a najčešće je to nerv, gde dolazi do pojave jakog bola uz ostale prateće simptome.
-
- Sekvestracija diska: je stanje kada se ceo disk potpuno odvaja i dolazi do njegovog pomeranja koje može ići i ka kičmenom kanalu i ozbiljno narušiti zdravlje pacijenta. Tegobe koje se javljaju uz bol su i nemogućnost izvođenja bilo kakvog pokreta u donjem delu tela, gubitak osećaja i temperature na zahvaćenom delu tela, ispad funkcije stopala (stopalo padne, visi i ne možemo da ga podignemo) kao i problemi sa mokrenjem. Ovo stanje je najteži oblik oblik bolesti i često zahteva i hirurški tretman.

Koja je terapija za bol u leđima?
Prilikom samog pregleda fizioterapeuta i primene određenih testova, može se zaključiti u kom stepenu, na koji način i odakle potiče vaš bol u leđima. Spram toga se određuje i terapija koja može biti, od one najblaže opcije kao što je samo edukacija pacijenta o pravilnom zauzimanju položaja tokom rada ili tokom aktivnosti dnevnog života, zauzimanjem pravilnog položaja u teretani, korišćenjem zaštitnih položaja, do umerene opcije kao što je medikamentozna terapija i fizikalna terapija i vežbe (najvažniji deo), i teže opcije kao što je hirurški tretman ovakvih stanja. Pravilno izvođenje vežbi (kineziterapija) je od izuzetnog značaja kod bola u leđima jer time pomažemo da vaši mišići koji stabilizuju kičmu ojačaju, smanjimo bol i sprečimo ponavljanje istih problema.
Za individualni plan vežbi koji je prilagođen samo vama, kontaktirajte nas. Nemojte čekati da bol u leđima postane vaša svakodnevnica.

Kada je potrebno da nam se obratite?
Ne mora pojava bola da bude znak da treba da nam se obratite. Ukoliko spadate u rizičnu grupu čiji posao podrazumeva dug boravak u jednom, tačnije prinudnom položaju, javite nam se i pre prvih simptoma kako bi predupredili pojavu lumbalnog sindroma. Obavezno nam se javite ukoliko bol traje duže od 2-3 nedelje, ukoliko se bol širi niz nogu, ukoliko osećate utrnutost duž noge ili prstiju stopala, slabost u mišićima zahvaćene noge itd.
Savet?!
Bol u leđima (lumbalni sindrom) jeste veoma čest problem ali uz pravovremenu edukaciju, pravilan pristup ovaj problem je uspešno rešiv i može biti predupregnut. Zamenite vaše mirovanje pokretom jer je to ključ vašeg oporavka, uz pravilne vežbe i stručne savete i nadzor.
Za individualni plan vežbi koji je prilagođen samo vama, kontaktirajte nas. Nemojte čekati da bol u leđima postane vaša svakodnevnica.